Stakleni panelni radijatori su električna grejna tela koja rade po principu prirodne cirkulacije vazduha – konvekcijom, kod nas poznato kao „norveški radijatori“. Razlika je u prednjoj ploči: umesto lima, napred je belo kaljeno staklo. U ovom tekstu objašnjavamo kako radi, kako da izračunate koja snaga vam treba, kako da ga koristite da troši što manje i na šta da pazite pri montaži.
Kako radi stakleni panelni radijatori
Unutar kućišta, iza staklene ploče, nalazi se specijalno konstruisan grejač sa velikim brojem pločica preko kojih struji vazduh. Hladan vazduh sa poda ulazi kroz donji otvor, prolazi preko grejača, zagreva se i kao lakši izlazi kroz gornju rešetku. Topao vazduh se podiže ka plafonu, širi kroz prostoriju, hladi se i spušta ka podu – odakle ga radijator ponovo uvlači. Tako se u prostoriji stvara stalno, normalno kruženje vazduha koje ravnomerno zagreva celu sobu.
To kruženje se dešava samo od sebe, zbog razlike u temperaturi vazduha. Zato radijator nema ventilator, ne pravi buku i nema pokretnih delova koji se troše. Standardni aluminijumski radijatori rade po istom principu, stim da u ovom slučaju nema fluida poput vode, ulja i slično.
Grejač koji dugo traje
Ovakav tip grejača u praksi traje decenijama, zbog svoje specijalne konstrukcije sa aluminijumskim lamelama koje povećavaju površinu sa koje se toplota predaje vazduhu. Zbog velike površine grejač ne mora da bude usijan da bi zagrejao prostoriju, već radi na znatno nižoj temperaturi od grejalica sa spiralom ili kalorifera. Grajač staklenih panelnih radijatora je praktičan:
- ne „sagoreva“ prašinu – nema onog karakterističnog mirisa i osećaja suvog grla koji prave grejalice sa usijanim grejačem;
- nema ulja koje bi moglo da procuri, kao kod uljanih radijatora;
- dug vek trajanja – grejač koji nije usijan i nema pokretnih delova praktično nema šta da se istroši.
Uloga termostata je važna kako za udobnost tako i za uštedu
Radijator ima ugrađen elektronski termostat sa senzorom temperature vazduha (NTC senzor – šta je NTC pročitajte ovde). Kada uključite radijator, on radi punom snagom dok prostorija ne dostigne zadatu temperaturu. Posle toga termostat ga uključuje i isključuje tako da temperatura ostane stalna, sa odstupanjem od svega nekoliko desetih delova stepena.
Važno je razumeti: snaga radijatora napisana na kutiji nije potrošnja. Radijator od 2000 W troši 2 kWh samo ako radi bez prestanka sat vremena. U prosečno izolovanoj sobi, kada se prostorija jednom zagreje, radijator radi otprilike 30–50% vremena, što za model od 2000 W znači oko 0,6–1 kWh po satu.
Deklarisna snaga je snaga potrebna na da na -15°C zagreje prostor na ugodnih 21°C u tom trenutku radijator raditi većinu svog vremena, ali kada su spoljne temperature niske više nije pitanje koliko vremenski radi, već da li sam uspeo da se ugrejem.
Termostat elektronski obezbeđuje prezicno regulisanje temperature, dok pomoću Wifi opcije dobijate mogućnost brzog i lakog programiranja shodno vašim potrebama, odnsono kada i koliko vam je potrebno (detaljnije opisano u nastavku ovog teksta).
Zašto se postavlja ispod prozora
Zid gde je prozor je najhladnija površina u prostoriji. Vazduh se uz staklo hladi i kao hladan „slap“ pada ka podu, zato bliže prozoru ili balkonskim vratima imate osećaj kao da nešto „vuče“ i hladi noge. Radijator postavljen ispod prozora presreće taj hladan vazduh, zagreva ga i vraća nagore. Tako se pravi topla vazdušna zavesa uz prozor, samim tim temperatura u sobi postaje ravnomernija od poda do plafona. Ako prostorija ima dva prozora, bolje je staviti dva manja radijatora (po jedan ispod svakog) nego jedan jači.
Po čemu se razlikuje od „norveškog radijatora“
Kao što smo već rekli, princip rada je isti – konvekcija. Razlika je u izgledu i opremi: kaljeno staklo umesto lima, ravna prednja strana bez rebara, Wi-Fi termostat ugrađen u uređaj i tri mogućnosti montaže po vašoj volji: na zid, na nožice ili na točkiće. Na beli zid se uklapa kao panel, a ne kao grejno telo.
Proračun snage – koji radijator za koju prostoriju
Potrebna snaga za grejanje zavisi od zapremine prostorije i od toga koliko ona gubi toplotu – kroz zidove, prozore, plafon i pod. Najpouzdanije je računati po kubnom metru prostorije, jer svako grejanje greje zapreminu prostorije.
Korak 1: izračunajte zapreminu
Pomnožite dužinu, širinu i visinu prostorije. Primer: soba 4 × 4,5 m, visina plafona 2,6 m → 18 m² × 2,6 m = 46,8 m³.
Korak 2: odredite nivo izolacije
| Izolacija prostora | Potrebna snaga po m³ | Orijentaciono po m² (plafon 2,6 m) |
|---|---|---|
| Dobra – novogradnja, fasada sa izolacijom, PVC/ALU stolarija | oko 30 W/m³ | oko 80 W/m² |
| Prosečna – starija zgrada, zamenjena stolarija | oko 40 W/m³ | oko 100 W/m² |
| Slaba – bez izolacije, stari prozori, vikendica | 50 W/m³ i više | 130 W/m² i više |
Korak 3: pomnožite i zaokružite naviše
Za sobu iz primera, sa prosečnom izolacijom: 46,8 m³ × 40 W/m³ = 1872 W → izaberite model od 2000 W.
Korekcije – kada uzeti jači model
Dodajte 10–20% na izračunatu snagu ako je prostorija:
- na poslednjem spratu ili iznad negrejanog prostora (garaža, podrum, prolaz – za ove prostore podno grejanje je idealno);
- na ćošku – ugaona, sa dva spoljna zida;
- okrenuta ka severu;
- sa velikim staklenim površinama (francuski prozori, staklena vrata ka terasi);
- sa plafonom višim od 3m;
- prostrorije gde je potreba viša temperatura (23–24 °C), pa je potrebno više snage po m³.
Brza tabela za WarmFloor Luxury Glass radijatore
| Model | Slaba izolacija | Prosečna izolacija | Dobra izolacija |
|---|---|---|---|
| 1500 W | do 12 m² | do 15 m² | do 18 m² |
| 2000 W | do 15 m² | do 20 m² | do 25 m² |
Za prostorije veće od 25 m² koristite dva ili više radijatora raspoređenih po prostoriji (po mogućstvu ispod prozora). Dva radijatora mogu da rade kao jedna zona u aplikaciji i uključuju se zajedno što je velika prednost.
Kad se dvoumite, uvek uzmite jači
Jači radijator ne troši više struje za isti prostor. Za grejanje sobe potrebna je ista količina energije bez obzira na to koji radijator je daje – jači samo brže dostigne zadatu temperaturu i zatim ređe radi. Slabiji radijator u prevelikoj prostoriji radi bez prestanka i ne uspeva da je zagreje u hladnim danima.
Radijator ima i režim pola snage (2000 W → 1000 W, 1500 W → 750 W). Ovaj Eco režim najbolje koristiti u prelaznom periodu (septembar/oktobar, mart/april) kada je puna snaga previše, ili ako imate staru instalaciju sa slabijim osiguračima, gde istovremeni rad drugih potrošača npr. bojlera i radijatora na punoj snazi izbacuje osigurač.
Način upotrebe – kako da radijator troši što manje
Preporučene temperature
| Prostorija | Temperatura |
|---|---|
| Dnevni boravak, radna soba | 20–22 °C |
| Spavaća soba | 17–19 °C |
| Dečija soba | 21–22 °C |
| Kupatilo | 23–24 °C |
| Hodnik, ostava | 16–18 °C |
| Vikendica dok niste tu | 5–7 °C (zaštita od smrzavanja) |
Studija kaže: svaki stepen više znači oko 5-7% veću potrošnju. Razlika između 23 °C i 21 °C je oko 10-14% na računu.
Studija Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL): Istraživači sa UCL-a su analizirali realne podatke iz hiljada britanskih domova preko SERL opservatorije. Potvrdili su da spuštanje temperature sa tipičnih 22°C na niže vrednosti donosi drastične uštede koje se procentualno kreću između 5% i 7% po stepenu
Nikad ne gasite radijator, samo smanjite temperaturu
Najčešća greška je potpuno gašenje radijatora kada izlazite iz stana. Za to vreme se ne hladi samo vazduh, već i zidovi, pod i nameštaj. Kad se vratite, radijator mora prvo da zagreje sve to, pa se soba dugo „ne ugreje“ iako je vazduh već topao. Bolje je temperaturu smanjiti za 5–6 °C dok niste tu i noću, a vratiti je sat vremena pre buđenja ili dolaska kući. WiFi opcija i njeg raspored u aplikaciji to radi automatski.
Isto važi za celu sezonu: radijator se uključi kada počne grejna sezona i isključi kada se završi, a termostat sve vreme održava temperaturu. Radi kao radijator na centralnom grejanju, ne kao grejalica koja se pali po potrebi.
Termostat ne ubrzava grejanje
Ako termostat podesite na 30 °C, soba se neće zagrejati brže – radijator i dalje radi istom snagom, samo se neće isključiti na 21 °C nego će pregrejati prostoriju i potrošiti više. Podesite temperaturu koju želite i ostavite je.
Provetravanje
Provetravajte kratko i intenzivno: širom otvoren prozor 3–5minuta, umesto prozora na kip satima. Funkcija detekcije otvorenog prozora prepoznaje nagli pad temperature i zaustavlja grejanje dok je prozor otvoren, pa ne grejete ulicu.
Još nekoliko saveta
- Držite zatvorena vrata između prostorija sa različitom temperaturom.
- Ne postavljajte nameštaj, police ili debele zavese neposredno ispred radijatora – zaustavljaju kruženje vazduha, a senzor termostata „misli“ da je soba toplija nego što jeste.
- Noću spustite roletne – smanjuju gubitke kroz prozor.
- Pri prvom uključenju moguć je blag miris u prvim satima rada; to je normalno i prestaje samo.
Održavanje
Održavanje se svodi na čišćenje. Staklo obrišite mekom, blago vlažnom krpom kada je radijator isključen i ohlađen, bez abrazivnih sredstava. Gornju i donju rešetku jednom ili dva puta u sezoni usisajte usisivačem – prašina na rešetkama smanjuje protok vazduha.
Bezbedan rad i pravilna montaža
Panelni radijator je napravljen da radi bez nadzora – danima i nedeljama. Da bi tako i bilo, poštujte nekoliko pravila.
Ugrađena zaštita
- Dva nezavisna sigurnosna termostata – ako se kućište pregreje (npr. prekriven je), prvi ga isključuje; ako iz bilo kog razloga prvi ne reaguje, drugi prekida napajanje.
- Zaštita od prevrtanja – kada je na točkićima, gasi se ako padne.
- Dečija brava – zaključava displej.
- Zaštita od smrzavanja – održava minimalnu temperaturu u prostoru koji se ne koristi.
Pravila montaže
Pravilna montaža je izuzetno važna kako bi radijatori radili ispravno. Radijator postavite ispod prozora, ako montirate na zid neka bude najmanje 5cm i najviše 20cm od poda.
Uz svaki radijator ide nosači za zidnu montažu, podne nožice i točkići. Nema dodatnih troškova, sve je već u ceni.
- Nikada ne pokrivajte radijator – ne sušite veš na njemu i ne prebacujte peškire ili zavese preko rešetke.
- Poštujte minimalna rastojanja od poda, plafona, polica i bočnih zidova navedena u uputstvu – vazduh mora slobodno da ulazi odozdo i izlazi odozgo.
- Ne montirajte radijator direktno ispod zidne utičnice.
- Uključite ga direktno u ispravnu, uzemljenu šuko utičnicu. Ne koristite produžne kablove i razdelnike – radijator od 2000 W vuče oko 9 A, što slabiji razdelnik ne podnosi trajno.
- Na istom strujnom krugu ne bi trebalo da budu drugi veliki potrošači (bojler, šporet). Ako vam iskače osigurač, koristite režim pola snage ili prebacite radijator na drugi strujni krug.
- Ne koristite ga u prostorijama sa zapaljivim parama ili prašinom – farbanje, lakiranje, skladište goriva.
Kupatilo i vlažne prostorije
Radijator ima stepen zaštite IP24, što znači da je zaštićen od prskanja vode i može se koristiti u kupatilu i prostorijama sa povećanom vlagom. Uslov je da bude postavljen van dometa direktnog mlaza vode – ne iznad kade ili u tuš kabini, već na zidu udaljenom od njih – i da se upravljački deo ne može dohvatiti iz kade ili tuša. Ako niste sigurni gde u vašem kupatilu sme da stoji, pozovite nas pre montaže.
Deca i kućni ljubimci
Prednja staklena ploča nema oštre ivice ni rebra, a dečija brava sprečava menjanje podešavanja. Radijator na točkićima se sam gasi ako ga dete ili ljubimac obori. Kao i kod svakog grejnog tela, naučite decu da se na njega ne penju i da ne guraju predmete u rešetke.
Česta pitanja kupaca
Može li stakleni panelni radijator da bude jedino grejanje u stanu?
Može, ako je snaga pravilno izračunata za svaku prostoriju. Mnogi ga koriste i kao dopunsko grejanje – za prelazne periode dok ne startuje daljinsko grejanje, za sobu do koje centralno grejanje slabo dopire ili za vikendicu.
Da li suši vazduh?
Svako grejanje snižava relativnu vlažnost, jer topliji vazduh može da primi više vlage. Panelni radijator ne sagoreva prašinu i ne duva vazduh ventilatorom, pa se taj osećaj suvoće javlja znatno manje nego kod grejalica i kalorifera.
Smem li da ga ostavim uključenog preko noći ili kada nisam kod kuće?
Da. Napravljen je za neprekidan rad uz termostat, sa dva nezavisna sigurnosna termostata.
Mogu li da ga montiram sam?
Da. U paketu su zidni nosači, nožice i točkići. Montaža na zid traje oko 15-20 minuta, a za montažu na nožice ili točkiće vam treba 5 minuta i jedan odvratač (šrafciger). Bilo da je vaš stan, kuća ili poslovni prostor ili jednostavno rentirate, možete odabrati najbolji način montaže koji vama odgovara.
Pogledajte uživo pre kupovine
Stakleni panelni radijatori su izloženi i uključeni u našem izložbenom prostoru u Gandijevoj 186 na Novom Beogradu. Ako niste sigurni koji model vam treba, pozovite nas na 011/411 411 4 – reći ćemo vam iskreno, uključujući i „ne treba vam jači“.
Pogledajte stakleni panelni radijatori u ponudi ili direktno WarmFloor Luxury Glass Wi-Fi.


Zašto se postavlja ispod prozora
Termostat ne ubrzava grejanje

